View
231
Download
2
Category
Preview:
Citation preview
TreinamentuKona-ba
Igualdade Jéneruno Prevensaun
Violénsia
Artehusi TonyAmaral
• Introdusaun• Pre-test• Prevalénsia violénsia iha Timor-Leste• Mitos no lia-loos kona-ba violénsia hasoru feto• Kauza ba violénsia hasoru feto• Violénsia no prevensaun• Fó sala vítima• Tau ne’e iha praktika• Evaluasaun
Ajenda
Persentajen feto hira makesperiénsia violénsia
durante sira nia moris?
Feto na’in-3 entre kada feto na’in-5 (59%), ne’ebé ulukka agora dadaun iha la’en ka namoradu, hetan violénsiafízika ka violénsia seksuál ruma, ka forma violénsia ruane’e hotu, husi parseiru mane durante sira-nia moris.
Violénsia husi parseiru íntimu iha Timor-Leste
Nunka hetan violénsiaHetan ona violénsia
Violénsia husi parseiru íntimu iharegiaun Ázia no Pasifiku
Durantesira-nia moris
Durantefulan 12kotuk bá
• 14% husi feto sira hetan violasaun seksuálhusi mane ida ne'ebé la'ós sira-nia parseirudurante sira-nia moris no 10% hetan violasaunseksuál ne’e durante fulan 12 kotuk bá.
• 3% husi feto sira hetan violasaun seksuál husigrupu mane balun durante sira-nia moris.
Violasaun seksuál husi mane ne’ebé la’ós fetonia parseiru íntimu iha Timor-Leste
• Maibé, iha kazu maioria violasaunseksuál, perpetradór mak feto niaparseiru íntimu (kaben ka seluk).
Violasaun seksuál iha Timor-Leste
Mitos no lia-looskona-ba violénsia hasoru
feto
• Violénsia hasoru feto akontese iha nasaun hotuiha mundu
Violénsia hasoru feto akontese iha ne’ebé?
Feto sira hetan tipu violénsia saida?
Violénsiaseksuál
Violénsiaemosional
Violénsiaekonomika
• Violénsia iha tipuoin-oin, no dalabarak sira akonteseiha relasaun ne’ebéhanesan
Violénsiafízika
Iha Timor-Leste, maioria feto sira ne'ebé hetanviolénsia husi parseiru íntimu hatete katak violénsiane’e akontese dala 3 ka liu.
Violénsia husi parseiru íntimu ihafrekuensia saida?
5%
14%
81%
Dalaidade'itDala2-3Dala3kaliu
Violénsia hasoru feto akontese aas liuiha area urbana ka iha area rural?• Violénsia hasoru feto akontese iha fatin hotu-hotu
maibé akontese barak liu iha area urbana/sidade.
• Feto sira ne’ebé iha rendimentu hetan violénsiabarak liu kompara ho feto ne’ebé la iharendimentu.
• DHS: feto sira ne’ebé iha familia ho situasaunekonómika di’ak liu iha probabilidade boot liu atuhetan violénsia.
Violénsia baibain akontese ba feto sirane’ebé kiak ka lae?
65%51%55%
44%
0%
20%
40%
60%
80%
Durantemoris Fulan12liubá
IharendimentuLaiharendimentu
Vítima nia ropa hatais
• Violasaunseksuál akontesetanba mane desidi halo.
• La ihajustifikasaunba violasaunseksuál kaforma violénsiaseluk.
Bainhira vítima mak labarik feto
• Relasaun seksuál entre labarik(menus hosi tinan 14) no emaboot ida, ne’e sempre violasaun
• Feto no mane la bele kaben se sira sidauk to’o tinan 17 (katinan 16 ho aman inan niaaprovasaun)
• Tanba prosesu desenvolvimentu psikolojiku, labariksira la bele halo dezisaun rasik kona-ba kaben
• Ema boot hotu-hotu iha responsibilidade protejelabarik sira nia direitu
Oinsa ita bele rezolve kazu violasaunseksuál?• Kazu violasaun seksuál sempre
tenki lori ba polísia tanba ne’ekrimi publiku.
• Se familia no komunidadeenkorajen vítima kaben hoperpetrador, ne’e aumenta riskuba vítima.
• Parseiru íntimu mane (kaben ka seluk) siramak autór prinsipál ba violénsia hasoru feto
• Dalabarak feto sira hatene ka koñeseperpetradór sira (aman ka membru familia, kolega, viziñu)
Sé mak autor violénsia hasoru feto?
?
• ‘Krimi publiku’ signifika katakema hotu-hotubele reporta bapolisia
• ‘Krimi publiku’ bele akontese ihauma, iha eskola, iha fatin serbisu, iha fatin publiku, ka iha kualkeirfatin.
Saida mak signifika ‘krimi publiku’?
Eskola
Konsekuénsia saida maka mane sira hetandepoizde komete violasaun seksuál?
• Maioria mane ne’ebe komete violasaun seksuál la hetan konsekuénsia legál.
Mane hira uza violénsia hasoru feto?
• Iha mane barak la uza violénsia hasoru feto
Prevensaun violénsia hasoru feto
Tempu uluk FuturuAgora
• Violénsia hasoru feto ne’e la’os buat natural –entaun bele muda no bele prevene
• Kauza prinsipál ba violénsia hasoru feto:dezigualdade poder entre mane no feto sira
• Violénsia hasoru feto mak asaun violentu sirane’ebe halo ba feto tanba de’it sira feto
Kauza violénsia hasoru feto
• Feto sira-nia esperiénsiahetan violénsia husimane barak liu dukémane sira-niaesperiénsia hetanviolénsia husi feto.
Power Walk
Saida mak kauza violénsia?
Asaun violénsia
obriga fetohalorelasaunseksuál
lamasfetohomaneiraseksuálbainhira nialakohi
intimida
insultahatún kahamoe
dehan fetolabele baservisu
tebe
foti feto niaosan
rasta
bakududu
basa
kontrolahalorelasaunseksuálbainhirafeto lahatenetuir-antanba lanuka droga
Violénsia fízikaViolénsiaemosionál
Violénsiaekonómiku
Violénsiaseksuál
Asaun violénsia
Fatores ne’ebé belekontribui ba
hamosu violénsia
Kauza
droga
hahalokvítima nian
Fatores ne’ebe belekontribui ba hamosu
violénsia
Fatores ne’ebé belekontribui ba
hamosu violénsia
Fatores ne’ebé belekontribui ba
hamosu violénsia
desigualdade entre mane no feto sira
Kauza
Komunidade niaatitude
Ema seluknia
silensiu
Ambiente Sosial
Komunidade niaatitude
Ema seluknia
silensiu
Ambiente Sosial
Oinsá ita bele komprendedi’ak liu-tan kauza violénsia
hasoru feto?
DESIGUALDADEPODERENTREMANENOFETOSIRA
Forma ekolojika nian atu kompriendeviolénsia
Indivíduu
Familia
Komunidade
Sosiedade/Instituisaun
Forma ekolojika nian atu kompriendeviolénsia
Imajen husi:
Indivíduu:maskulinidade dominante nofemininidade subordinadu
Indivíduu
Familia
Komunidade
Sosiedade/Instituisaun
Imajen husi:
Forma ekolojika nian atu kompriendeviolénsia
Imajen husi:
Interpesoál/Familia:komunikasaun,servisu iha uma kain,resolvekonflitu
Indivíduu
Familia
Komunidade
Sosiedade/Instituisaun
Imajen husi:
Forma ekolojika nian atu kompriendeviolénsia
Imajen husi:
Komunidade:praktika dezigualdade sira,norma sosiál sira
Indivíduu
Familia
Komunidade
Sosiedade/Instituisaun
Imajen husi:
Forma ekolojika nian atu kompriendeviolénsia
Imajen husi: Indivíduu
Familia
Komunidade
Sosiedade/Instituisaun
Imajen husi:
Sosiedade/Instituisaun:leinopolitika diskriminativa sira
Oinsá ita bele komprendedi’ak liu-tan prevensaunviolénsia hasoru feto?
IGUALDADEPODERENTREMANENOFETOSIRA
Forma ekolojika nian atu kompriendeprevensaun violénsia
Indivíduu
Familia
Komunidade
Sosiedade/Instituisaun
Reflesaun:Oinsá ita-boot sira bele
prevene violénsia hasorufeto?
Ita-Boot, hanesan ema indivíduu ida, oinsa beleprevene violénsia hasoru feto no labarik sira?
Indivíduu
Familia
Komunidade
Sosiedade/Instituisaun
Ita-Boot, hanesan membru familia ida, oinsa beleprevene violénsia hasoru feto no labarik sira?
Indivíduu
Familia
Komunidade
Sosiedade/Instituisaun
Ita-Boot, hanesan membru komunidade ida, oinsabele prevene violénsia hasoru feto no labarik sira?
Indivíduu
Familia
Komunidade
Sosiedade/Instituisaun
Ita-Boot, hanesan membru institusaun/nasaun ida, oinsa bele prevene violénsia hasoru feto no labariksira?
Indivíduu
Familia
Komunidade
Sosiedade/Instituisaun
Lia-fuan ita uza tanbasaimportante?
Ezemplu 1: Sika ho Paulino
• “Paulino baku Sika.”
• Sé mak sala?
Ezemplu 1: Sika ho Paulino
• “Sika hetan baku husi Paulino.”
• Sé mak sala?
Ezemplu 1: Sika ho Paulino
• “Sika hetan baku.”
• Sé mak sala?
Ezemplu 1: Sika ho Paulino
• “Sika mak feto ida ne’ebe hetan baku.”
• Sé mak sala?
Ezemplu 1: Sika ho Paulino
Ezemplu 1: Sika ho PaulinoManaSikaprovokaMaun
Paulino atubaku nia
ManaSika
meresehetanbaku
ManaSikalori
problemabarak maiami nia
komunidade
Loron seluknia tenkenonok deit
Sé mak sala?
ManaSikaprovoka MaunPaulino atubaku nia.
Loos.Ha’u niafeen mos sempreprovoka ha’u atuuza violensia.
Feto sira tenkekontrola sira-niaemosaun atu evita
hetan baku.
AMBIENTESOSIALne’ebévítima sira makresponsavel baviolensia,la’osperpetrador
MaunPaulinonia hahalokviolentu,ne’esala bootida.
Loos.Maneloloosnunka uza
violensia hasorufeto.
Maneiharesponsibilidade aturespeita feto nolabarik sira.
AMBIENTESOSIALne’ebéautor violensiamak responsavelba ninia asaun noita hotu makresponsavel baprevensaun
“Jose baku ni-nia feen, Maria, tanbaMaria haruka bebeik Jose fase bikan no
tein iha uma.”
Ezemplu husi kazu Timor-Leste nian
Koalia ho feen ihamanera kalma
Kokoatukomprendefeto niaperspektivu
Uza violénsia
Saihusi uma ba sente kalma liu
Dadaiis
Ajuda feen atufase bikan notein
insulta
baku
desigualdadejéneru
esperiénsiaviolénsia
bainhira sei kiik
Ideasosialkatak manesira presizakontrola feto
Ideasosialkona-ba
manenofetosira-nia papel
iha uma
insulta
baku
desigualdadejéneru
Ema seluknia
silensiu
esperiénsia violénsiabainhira sei kiik
Ideasosial katakmanesira presizakontrola feto
Ideasosial kona-ba manenofetosira-nia papel iha
uma
“Jose baku ni-nia feen, Maria, tanba Maria haruka bebeik Jose fase bikan no tein iha
uma.”
• Sé mak autor violénsia?• Se uza fraze ida ne’e, hatudu sé mak sala? Sé
mak responsavel ba violénsia?• Uza fraze ida ne’e, soporta tipu ambiente sosial
saida?• Se Maria haruka Jose fase bikan no tein, ne
justifikasaun ba Jose atu uza violénsia ka lae?• Iha manera seluk hakerek frase ne’e?
Ezemplu husi kazu Timor-Leste nian
“Maria husu bebeik Jose fase bikan no tein iha uma maibeJose lakohi ajuda ninia feen. Tempu ida ne’e bainhira Maria husu tan nia atu fase bikan, Jose baku nia.”
“Kazu ne’e akontese bainhira Maria husu Jose fase bikan no tein maibe Jose lakohi no komesa baku Maria.”
“Kazu ne’e akontese bainhira Jose baku Maria.”
• Sé mak autor violénsia?• Se uza fraze ida ne’e, hatudu sé mak sala? Sé mak
responsavel ba violénsia?
Opsaun seluk
“Violénsia fisiku ne’e akontese tanbalaen deskonfia fen ho mane seluk
(selingku).”
Manera hakerek relatoriu: Ezemplu 1
“Violénsia fisiku ne’e akontese tanba laendeskonfia feen ho mane seluk (selingku).”
• Sé mak sala?
Manera hakerek relatoriu: Ezemplu 1
LEMBRA:NUNKA IHA RAZAUN DI’AK
BA MANE ATU UZA VIOLENSIA HASORU FETO!
“Laen uza violénsia fisiku hasoru ninia feen.”
• Sé mak sala?
Manera hakerek relatoriu: Ezemplu 1
• Se karik Ita rona ka haree ema ruma ne’ebé Itakoñese fó-sala ba vítima violénsia, dehan ba emane’e katak atitude hira hanesan ne’e kontribui basosiedade ne’ebé fó-lisensa ba violénsia hasorufeto.
• Fó hanoin sira katak ema ne’ebé responsavel baasaun violentu mak sala-na’in maibé katak ita, nu’udar membru komunidade, mós iharesponsabilidade atu hamriik kontra violénsia.
Saida tan Ita-Boot bele halo?
Diskusaun iha grupu kiik
Grupu 1: “Internet no media sosial, hanesan Facebook, kauza violénsia hasoru feto.”• Ita-boot sira konkorda ho fraze ida ne’e ka lae? Tanba sa?• Se uza fraze ida ne’e, hatudu saida mak kauza violénsia? Ne’e kauza loloos ka fator ne’ebé
bele kontribui ba hamosu violénsia?• Se Ita-boot sira rona kolega ida ka partisipante ida koalia sai fraze ida ne’e, saida mak Ita-
boot sira bele halo?
Grupu 2: “Feto sira tenke iha pasiensia no la provoka mane sira atu baku sira.”• Ita-boot sira konkorda ho fraze ida ne’e ka lae? Tanba sa?• Se uza fraze ida ne’e, hatudu sé mak sala? Sé mak responsavel ba violénsia?
• Se Ita-boot sira rona kolega ida ka partisipante ida koalia sai fraze ida ne’e, saida mak Ita-boot sira bele halo?
Grupu 3: “Violasaun seksuál akontese tanba feto klosan sira ba disko no ransu livre.”• Ita-boot sira konkorda ho fraze ida ne’e ka lae? Tanba sa?
• Se uza fraze ida ne’e, hatudu sé mak sala? Sé mak responsavel ba violénsia?• Se Ita-boot sira rona kolega ida ka partisipante ida koalia sai fraze ida ne’e, saida mak Ita-
boot sira bele halo?
Diskusaun iha grupu kiik
Grupu 4: “Mane sira labele kontrola sira-nia hahalok. Atu prevene violasaun seksuál, feto sira tenke hataisropa ne’ebé falun tomak sira-nia isin.” • Ita-boot sira konkorda ho fraze ida ne’e ka lae? Tanba sa?• Se uza fraze ida ne’e, hatudu sé mak sala? Sé mak responsavel ba violénsia?• Se Ita-boot sira rona kolega ida ka partisipante ida koalia sai fraze ida ne’e, saida mak Ita-boot
sira bele halo?
Grupu 5: “Se mane ida baku ni-nia feen maibe la iha kanek ho raan, entaun ne’e la’ós krimi no ita lalikareporta ba polísia.”• Ita-boot sira konkorda ho fraze ida ne’e ka lae? Tanba sa?• Uza fraze ida ne’e, soporta tipu ambiente sosial saida? (Ambiente sosial ne’ebé tolera violénsia
hasoru feto, KA ambiente sosial ne’ebé la tolera kualkier tipu violénsia hasoru feto)• Se Ita-boot sira rona kolega ida ka partisipante ida koalia sai fraze ida ne’e, saida mak Ita-boot
sira bele halo?
Grupu 6: “Labarik feto ne’e ho tinan 14 hatete katak nia hakarak halo relasaun seksual ho mane ne’e ho tinan 20, tanba nia hadomi mane ne’e no konkorda atu kaben ho nia, entaun ne’e la’os violensia.”• Ita-boot sira konkorda ho fraze ida ne’e ka lae? Tanba sa?• Se uza fraze ida ne’e, hatudu sé mak sala? Sé mak responsavel ba violénsia?
• Se Ita-boot sira rona kolega ida ka partisipante ida koalia sai fraze ida ne’e, saida mak Ita-boot sira bele halo?
Diskusaun iha grupu kiik
• Iha diferensia entre kauza violénsia no fatoresne’ebé bele kontibui ba hamosu violénsia
• Kauza violénsia hasoru feto sempre makdezigualdade jéneru
• Uza violénsia hasoru feto ne’e desizaun idane’ebé mak mane balu halo
• Lia fuan ne’ebé ita uza importante tebe-tebesno iha impaktu bo’ot
Pontu xave sira
• Tuir ita nia manera komunikasaun belekontribui ba dezigualdade jéneru, no basubordinasaun feto: fatores ne’ebékontribui ba violénsia hasoru feto
• Maibé ita bele muda ita nia manerakomunikasaun ba promove igualdade norespeitu: fatores ne’ebé kontribui baprevensaun violénsia hasoru feto
Pontu xave sira
Obrigadu barak
Recommended