Didaktika II- Word Verzija

7/25/2019 Didaktika II- Word Verzija

1/24

Didaktika II

Program kolegija Didaktika II Odgojno-obrazovna tehnologija1. Organizacija nastave2. Planiranje i programiranje3. rtik!lacija". #adr$aji obrazovanja% str!kt!ra& plan i

program& k!rik!l!m'. #adr$aji& izvori i mediji(. Didakti)ka na)ela

*. #tr!kt!ra i dinamika+. ,astavni s!stavi socijalnioblici rada

/. ,astavne metode10. Pripremanje i izvoenje nastave

Odgojno-obrazovna ekologija1. vjeti2. adrovi3. om!nikacija". Pedago4ko ozra)je

5iterat!ra !z kolegijO6789, Poljak& 7. 1//1. i dr.%Didaktika.

:kolska knjiga& 9agreb.

6e$en& .& ;elavi!4anovi.& 7asilj& >.&

ova)evieBer& ?. 2002.%Didaktikarazredne kvake. 8d!ca& 9agreb.

;ensen& 8. 2003.% Super nastava.8d!ca& 9agreb.

DrBden& C.& 7os& ;. 2001.%Revolucija u uenju. 8d!ca& 9agreb.

Des@orges& h. 2001.% Uspjenouenje i pouavanje. 8d!ca& 9agreb.

Odgojnoobrazovna tehnologija>etodi)ko-didakti)ke pretpostavke i aspekti

... predstavlja s!stavn! metod! planiranja& kori4tenja i vrednovanja cjelok!pnogprocesa !)enja i po!)avanja.

... se bavi sadr$ajima i metodama obrazovanja ... te je zanima planiranje& kori4tenje ikontrola tehni)kih sredstava harEare& kao i posredovanih sadr$aja so@tEare.


2/24

... predstavlja !k!pnost didakti)ki osmi4ljenog sk!pa programa& post!paka i sredstavaodgoja i obrazovanja koji s! !smjereni na njegov! racionalizacij!& optimalizacij! iobjektivizacij!.

#adr$aj% organizacija& planiranje i programiranje& artik!lacija& sadr$aji& izvori i mediji&na)ela& str!kt!ra i dinamika& s!stavi& metode& pripremanje i izvoenje& vrednovanje.

OOF% Organizacija nastave Odgojno-obrazovne ustanoves! !stanove instit!cionalnog i intencijalnog ostvarivanja

ciljeva i zadataka odgoja i obrazovanja. Odgojno-obrazovne !stanove mog! biti%1. pred4kolske !stanove% jaslice& dje)ji vrti


3/24

ktivnosti planiranja i programiranja zbivaj! se svake godine prije po)etka nastavnegodine i traj! tijekom )itave 4kolske godine te stoga razlik!jemo tri razine planiranja i

programiranja%1. godi4nje planiranje i programiranje globalno& orijentacijsko& okvirnoglobalni&

makro& okvirni plan i program

2. mjese)no tematsko planiranje i programiranje mezzo razina3. tjedno planiranje i programiranje mikro razina

OOF% Planiranje i programiranje

Codi4njim planiranjem i programiranjem @ormira se okvirni plana po mjesecima iLilicjelinama iLili temama tematiziranje

>jese)nim iLili tematskim planiranjem i programiranjem preciziraj! se sve komponente obrazovne tehnologije za odreen! tem! iLili razdoblje !tvr!je se 4irina& d!bina i logi)ka str!kt!ra odreenog tematskog podr!)ja.

Fjednim planiranjem i programiranjem sasvim se konkretno de@iniraj! sadr$aji&mediji& pomagala& metode& post!pci& zadataci K za realizacij! o-o procesa !

predvienom razdoblj! mjesec& tjedan. Ovi programi imaj! sva obilje$jaoperativnog programa.

Operativnim programima& bez obzira na koj! se razin! planiranja i programiranjaodnose& imaj! svojstvo razraenosti svih parametara odgojno-obrazovne tehnologije testoga imaj! karakteristike k!rik!larnog prist!pa planiranj! i programiranj!.


4/24

OOF% rtik!lacija nastave Fjedna i dnevna artik!lacija nastave i raspored sati odnosi se na raspored nastavnih

sadr$aja predmeta i sati ! razli)itim jedinicama vremena. Fjedni raspored nastavnih sadr$aja sati mo$e se izvr4iti%

1. si$etrini$ postupko$& kojim se posti$e ravnomjeran raspored odgojno-obrazovnihsadr$aja tijekom )itavog tjedna 4t!j!


5/24

OOF% rtik!lacija nastave Fzv. tjedna psiholo4ka kriv!lj!

pokaz!je da tjedna koncentracija!)enika iskaz!je negativnoasimetri)n! kriv!lj! 4to zna)i da na

po)etk! i na kraj! tjedna ne trebapostavljati one sadr$aje predmetekoji zahtijevaj! iz!zetn! mentaln!anga$iranost.

Fzv. dnevna psiholo4ka kriv!lja

pokaz!je da koncentracija djecetijekom dana @l!kt!ira raste iopada.

Fjedna i dnevna artik!lacija o-oprocesa stoga moraj! slijeditikriv!lje koncentracije tako da se !vremen! rasta ili vrh!ncakoncentracije postave oni sadr$ajikoji zahtijevaj! najsna$niji psihi)kianga$man& a ! vremen! opadanja inajni$e koncentracije zbog

djelovanja !mora one sadr$aje kojiJodmaraj!J iLili ne tra$e tolik!

psihi)k! spremnost !)enika& ali irazbijaj!J monotonij! nastave

promjenom razli)itih vrstaaktivnosti.


6/24

#adr$aji odgoja i obrazovanja

%astavni sadrajis! reprezentativni primjeri !k!pnog lj!dsko-generacijskog isk!stvana kojima s!vremene generacije stje)! osobne zalihe isk!stva i osposobljavaj! se zanjegovo dalje boga


7/24

3. odreivanje standarda". odreivanje tempa i dinamike realizacije'. predvianje odst!panja i na)ina njegovog rje4avanja(. odreivanje organizacije odgojno-obrazovnog procesa*. odreivanje metodi)ke artik!lacije odgojno-obrazovnog procesa

+. de@iniranje kompetencija koje se ! tom proces! stje

#tr!kt!iranje sadr$aja odgoja i obrazovanja s obzirom na njihov! kompleksnost

%astavno podruje sk!p nastavnih predmeta srodnih znanstvenih ili !mjetni)kihsadr$aja srodnost zadataka.

(red$etno podruje !ko$pleks" sk!p relativno zasebnih dijelova programa istogpredmeta koji s! izvedeni na temelj! str!kt!re mati)ne znanosti ili !mjetnosti.

%astavna cjelina kompleksniji sk!p sadr$aja koji !n!tar predmetnog podr!)ja tvorejedinstven! cjelin! pro$et! jednom dominantnom idejom vodiljom. ,astavna tema dio nastavne cjeline koji po opseg!& sadr$aj! ili metodi)koj str!kt!ri

mo$e tvoriti manj! smislen! cjelin!. %astavna jedinica opseg sadr$aja odmjeren za jedan nastavni sat ili Gblok-sat.

Aaspored nastavnih sadr$aja po predmetima

Sukcesivan ili linijskiraspored nastavnih predmeta podraz!mijeva da se nastavni

predmeti po!)avaj! ! cjelosti jedan za dr!gim& tj. kada se jedan zavr4i zapo)ima se spo!)avanjem dr!gog i tako redom. Si$ultani ili istovre$enskiraspored nastavnih predmeta podraz!mijeva da se

paralelno po!)ava vi4e nastavnih predmeta. )o$biniranis!kcesivno-sim!ltani raspored nastavnih predmeta podraz!mijeva da se

neki nastavni predmeti po!)avaj! s!kcesivno npr. jezik& dr!gi po na)el! sim!ltanostiparalelno !vode ! nastavni plan npr. neki predmeti dr!4tvenog i h!manisti)kogpodr!)ja.

Aedoslijed nastavnih sadr$aja


8/24

Sukcesivan ili linijski1. Gpo horizontali i2. po vertikali. Varijante:

1. silazna od psiholo4ke prist!pa)nosti

sadr$aja do znanstvene jednostavnosti2. uzlazna od znanstvene

jednostavnosti prema znanstvenojslo$enosti.

#adr$aji se nastavljaj! jedni na dr!gebez ponavljanja.

Aedoslijed nastavnih sadr$aja

Koncentrini - stalnoponavljanje sadr$aja prethodnihkoncentara !z dodatak novihsadr$aja.

Kombinirani sukcesivno-

koncentrini ponavljanjesadr$aja prethodnog koncentrakao osnove !svajana novihsadr$aja.

Spiralni (ljevkasti) - sadr$aji senadovez!j! ! neprestanom rast!opsega i d!bine.


9/24

Izvori sadr$aja& nastavna sredstva mediji i pomagala

Izvori sadr$aja%a Izvorna stvarnost%

1. prirodni !vjeti2. laboratorijski !vjeti3. neposredno isk!stvo". igranje !loga'. metoda sl!)aja.

b Didakti)ki oblikovani mediji nastavna sredstva1. tekst!alni i dr!gi simboli)ki mediji2. a!ditivni mediji3. viz!alni mediji". a!dio-viz!alni mediji

'. m!ltimedijski mediji ,astavna pomagala prijenosnici% or!a za radJ& tehni)ka pomagala pomo


10/24

9akonitosti artik!lacije nastavnog procesa didakti)ka na)ela

Didakti)ka na)ela predstavljaj! pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave.Aedovito s! predstavljena kao dihotomije%

N. zornosti i apstraktnosti - nastavne sadr$aje n!$no je !svajati na konkretnim)injenicama koje omog!


11/24

,. individ!alnosti i socijalizacije - nastavni sadr$aji trebaj! biti str!kt!irani tako darespektiraj! speci@i)nosti individ!aliteta& njegove razlike& ali da se istovremenostvaraj! i oblici dr!4tvenog @!nkcioniranja pojedinaca ! sk!pini.

,. jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja - n!$nost jedinstvenosti idoslijednosti djelovanja svih odgojnih )imbenika kako bi se polaznik!-4ti

%) Pouavanje i uenjepredstavlja etap! neposrednog ostvarivanja zada


12/24

Aazrada ove etape G! izravnoj je nadle$nostiG metodika predmeta iLili podr!)ja. ,a)elno% sadr$aji se prezentiraj! onako kako te)e proces !)enja dakle%preparacija'

inkubacija' ilu$inacija i veri*ikacija.&) je'banje i ponavljanjepredstavljaetap! !)vr4


13/24

ilj provjeravanja je vrednovanje%,. vrednovanje stanja !svojenosti sadr$aja na pojedina)noj i sk!pnoj razini i. !tvrivanja !zroka nedostataka ! !svojenosti sadr$aja. re#novanjepredstavlja sk!p post!paka kojima !)itelj nastoji objektivizirati

kvanti@icirati !svojenost odgojnoobrazovnih sadr$aja ! odnos! na postavljeni cilj i

zadaobrazovnih sadr$aja& a izra$avaj! se brojkom ili slovom 1-' koli)inaH 1.-'. ili -8

rangH2. analiti)ki opisno% opisno pra


14/24

#ocijalni oblici rada didakti)ki s!stavi

Fri s! temeljna )imbenikanastave o )ijem broj)anom ime!sobnom dominantnomodnos!& !lozi i polo$aj! !ostvarivanj! cilja i zadatakaodgojno-obrazovnog procesa

ovisi socijalni oblik rada !nastavi. Fri s! me!sobna odnosa me!

)imbenicima nastave kojide@iniraj! socijalni oblik rada !nastavi s!bjekt& objekt is!radnik.

Izravno i neizravno po!)avanje!)enje

#ocijalni oblici rada didakti)ki s!stavi Izravno po!)avanje )itelj je izravni posrednik

izme! !)enika i nastavnihsadr$aja i stoga ima polo$ajs!bjekta odgojnoobrazovnograda.

)enik ima polo$aj objektaodgojnoobrazovnog rada.

,astavni sadr$aj ima !log!s!radnika odgojnoobrazovnograda.


15/24

#ocijalni oblici rada didakti)ki s!stavi

,eizravno po!)avanje )enik je ! izravnom odnos! sanastavnim sadr$ajima i ima polo$ajs!bjekta odgojnoobrazovnog rada.

)itelj ima polo$aj s!radnikaodgojnoobrazovnog rada.

,astavni sadr$aj ima polo$aj objektaodgojnoobrazovnog rada.

7rste%1. individ!alni2. individ!alizirani

3. rad ! par!". gr!pni'. timski

#ocijalni oblici rada didakti)ki s!stavi ,eizravno po!)avanje

,astavni sadr$aj je ! izravnomodnos! s !)enikom.

)enik ima polo$aj s!bjekta odgojnoobrazovnog rada.

)itelj ima polo$aj s!radnikaodgojnoobrazovnog rada.

,astavni sadr$aj ima polo$ajposrednika iLili objekta odgojnoobrazovnog rada.


16/24

#ocijalni oblici rada programirana nastava

(rogra$irani $aterijalse sastoji od sekvenci i )lanaka. #vakasekvencapredstavlja programiran! tem! koja se sastoji se od vi4e

)lanaka. #vaki lanak! sebi sadr$i% in@ormacij!& zadatak& operacij! i povratn!

in@ormacij!. Spoznajna distancaizme! dva !zastopna )lanka )inispoznajnikorak. Po na)el! individ!alizacije& spoznajni korak distanca izme! dva )lanka

mo$e biti premo4


17/24

Pripremanje i izvoenje nastave 1 Pripremanjezaodgojno-obrazovni proces dio je !)iteljske obveze na

planskom i str!)nom ostvarivanj! zada


18/24

Pripremanje i izvoenje nastave 2

MistiJ tipovi nastavih sati%1. voenje !)enika ! nastavn! cjelin! ili tem!

2. Obrada novih sadr$aja3. ,astavno vje$banje". ,astavno ponavljanje i !s!stavljivanje'. 8val!acija provjeravanje i vrednovanje !spje4nosti odgojno-obrazovnog

procesa te vrednovanje !)eni)kih postign!


19/24

Clavni dio sata Predstavlja !vijek centraln! tem!

sata. ,jegov sadr$aj& oblik i vrsta

artik!lacije did. s!stavi !vijek jeovisan o samom sadr$aj! rada tenjegovoj podobnosti za pojedineoblike didakti)ko-metodi)keartik!lacije& a ! sklad! s postavljenimciljevima i zadacima odgoja iobrazovanja.

,a)ela rada%

1. naliti)ko-sinteti)ko2. Dimenzioniraj!


20/24


21/24

Odgojno-obrazovna ekologija

8kologija predstavlja znanost o odnos! organizama prema okolini. pedago4kom smisl! ona ozna)ava odnos s!bjekta odgoja i obrazovanja

prema okolini ! kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija& odnosnonjihovo me!sobno djelovanje i !tjecaj na sadr$aje& tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa.

8lementi odgojno-obrazovne ekologije%1. prostorno-materijalni !vjeti i oprema ! i s kojima se odgoj i obrazovanje

zbivaj!2. kadrovski potencijal koji s!djel!je ! realizaciji odgoja i obrazovanja3. kom!nikacijski procesi ! odgoj! i obrazovanj!". pedago4ko ozra)ja ! kojem se odgoj i obrazovanje zbivaj!.

OO8 - vjeti Prostorno-materijalni !vjeti ! kojima se odgoj i obrazovanje zbivaj!&

ponekad se nazivaj! i G4kolskom higijenom& odnose se na prostorno-higijenske !vjete i oprem! koj! odgojno-obrazovne !stanove moraj!zadovoljavati da bi mogle obna4ati svoj! dr!4tven! !log!. #toga oni

predstavljaj! ekologij! ! doslovnom smisl! rije)i. Prostorno-materijalni !vjeti propisani s! zakonom i predstavljaj!

standard. Prostorno-higijenskim !vjetima de@inira se koliko& kojih i kakvih prostora

i prostorija odreena odgojno-obrazovna !stanova mora imati da bizadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog

procesa% broj !)ionica& kabineta& biblioteka& pomo


22/24

#vako od navedenih sk!pina osoblja ima svoje speci@i)ne zada


23/24

OO8 - om!nikacija

7rste i oblici kom!nikacije prema%1. prirodi medija/personalna i apersonalna posredovana osobom ili

tehni)kim medijem prijenosa por!ke2. broju sudionika/intrapersonalna monoakcija& interpersonalna i masovna

s obzirom na broj s!bjekata ! kodiranj! i dekodiranj! por!ke3. nainu prenoenja poruke/verbalna& simboli)ka i neverbalna

govorom& znakom& neverbalnim izrazom". posredovanju medijatora poruke/neposredna& posredna i telekom!nikacija

@ace to @aceJ& p!tem medija& pomo

'. poloaju sudionika/a!tokratska i demokratska !)enik jes!bjektNobjekt ! kom!niciranja(. mogunosti izraavanja povratne informacije/jednosmjerna i dvosmjerna%

polo$aj s!dionika kom!nikacije je s!bjektNobjekt ili s!bjekt%s!bjekt nemaLimapovratne in@ormacije o raz!mijevanj!

OO8 Ozra)je

Pedago4ko ozra)je ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa $e,usudionici$aodgojno-obrazovnog procesa.

9asniva se nasocijalnoj i na e$ocionalnoj ko$ponenti& odnosno na kvaliteti odnosa

me! s!dionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmos@eri koja ! tom proces! vlada.


24/24

#ocijalna komponenta odnosa me! s!dionicima odgojno-obrazovnog procesa temeljise%

1. na na)el! raspodjele socijalne mo

Documents

Didaktika II- Word Verzija